Međimurska županija je 2011. godine u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenula projekt klonske selekcije sorte moslavac, u našem kraju poznatijeg kao pušipel. Stari nasadi ove sorte bili su izloženi raznim problemima, od zaraze virusima, akumulacije mutacija do šarolikosti unutar samih nasada što je zahtijevalo selekciju kojom će se izdvojiti uniforman i sa zdravstvenog aspekta čisti materijal. Sam projekt pokrenut je na inicijativu međimurskih vinogradara i vinara s ciljem popravljanja kvalitete sadnog materijala i genetske osnove pušipela koji će služiti za unaprjeđenje proizvodnje vina robne marke ove međimurske sorte.

Rezultate projekta „Klonske selekcije pušipela“ predstavili su zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman i voditelj projekta, ujedno predstavnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Darko Preiner, a međimurski vinari imali su priliku degustirati vina klonova sorte pušipel proizvedena posljednje dvije godine kao rezultat završne faze ovog projekta.
„Pušipel je naša autohtona sorta i veliku pažnju posvećujemo upravo njoj jer smatramo da u njoj leži budućnost međimurskog vinogradarstva. Dosadašnja iskustva nam govore da se najlakše predstavljamo kroz autohtonost koju nam pušipel nudi i koji daje širok spektar proizvodnje vina što je odlična vrlina. Nekada je ova sorta sa sobom nosila lošu konotaciju, a danas osvaja zlatna i srebrna odličja na najutjecajnijim svjetskim natjecanjima vina što znači da su naši vinari uložili mnogo znanja i truda te prilagodili agrotehničke uvjete u vinogradima kako bi došli do te kvalitete.“, istaknuo je predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurske županije „Hortus Croatiae“ David Štampar dodavši kako je krajnji cilj dodatno unaprijediti kvalitetu i proizvoditi visoko kvalitetna vina.

Od 32 početna klona pušipela koji su u matičnom nasadu na imanju vinarije Horvatovih zasađeni 2011. godine, do danas su stručnjaci s Agronomskog fakulteta izdvojili 5 klonskih kandidata koji su se pokazali najkvalitetnijima i koji su upotrijebljeni za podizanje certificiranog matičnjaka. Zbog visokog rizika od zlatne žutice vinove loze na području Međimurja, podignuti su i predbazni te bazni matičnjaci na lokaciji znanstveno-nastavnog pokušališta Jazbina koje služi kao sigurna lokacija. Voditelj projekta Darko Preiner naglasio je kao će se nastaviti s promatranjem klonova u kontekstu stabilnosti specifičnih svojstava i stabilnosti rezultata: „Svaki od 5 klonova ima svoju specifičnost zbog koje je kroz selekciju izdvojen. Zainteresiranost međimurskih vinogradara je velika te je krenula sadnja izdvojenih klonova u skladu s dostupnim materijalom. Naša daljnja suradnja će se razvijati kroz evaluaciju klonova u smislu prilagodbe tehnologije u vinogradu i podrumima kako bi se maksimalno iskoristio njihov potencijal.“
Odabirom najboljih klonova slijedi njihova registracija pri nadležnim institucijama, a osim podizanja kakvoće vina iz Međimurja, projekt je snažan poticaj gospodarskom i turističkom razvoju gornjeg Međimurja zahvaljujući dobroj suradnji međimurskih vinara, Agronomskog fakulteta i Međimurske županije. „Projekt smo od samog početka prepoznali kao iznimno važan za daljnji razvoj poljoprivrede, vinogradarstva i vinarstva te smo u njega, posljednjih deset godina uložili ukupno 683 750 kuna. Želimo ove grane povezati s gospodarstvom i turizmom  jer smo prepoznati kao kvalitetna vinska regija, a vina naših vinara donose svjetske nagrade i velika priznanja te promoviraju Međimurje i lokalnu enogastronomiju po kojoj smo prepoznati kao europska destinacija izvrsnosti. Kroz ovaj projekt dajemo vrlo konkretnu pomoć našim vinogradarima jer smo stvorili vlastiti nasad kako bi imali vrlo kvalitetnu i izvornu sadnicu, a sada je na vinogradarima da iskoriste priliku i uključe u što većem broju s ciljem brendiranja pušipela kao međimurske zaštićene robne marke.“, zaključila je zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman.