Iz povijesti Čakovca (studeni)
2. studeni 1910.
U Čakovcu se rodio istaknuti hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog Mirko Kolarić. Ubijen je kod Varaždina u svibnju 1945.

3. studeni 1970.
Počela gradnja današnje Županijske bolnice u Čakovcu

4. studeni 1981.
Svečanim uprizorenjem Krležinog «Banketa u Blitvi» u izvedbi zagrebačkog HNK otvoren Centar za kulturu

5. studeni 1668.

Petar Zrinski počeo obnašati čast hrvatskoga bana
1668. - Grof Petar Zrinski u Hrvatskom saboru u Zagrebu svečano je uveden u bansku Čast. Petar je banom imenovan još 1665. godine. Na banskoj dužnosti naslijedio je brata Nikolu, koji je poginuo u lovu u Kuršanečkom lugu 18. studenoga 1664. godine. No, Beđki dvor je stalno odga¬ao njegovo uvo¬đenje u bansku Čast. Bez toga ban nije mogao obavljati svoje dužnosti najviše izvršne i vojne vlasti na teritoriju Hrvatske. S druge strane, teritorijem Vojne kraljevine u Hrvatskoj zapovijedili su carski generali. Dvor je naime, već imao neke dokumente koji su govorili o organiziranju mađ¬arskih i hrvatskih velikaša protiv carskog apsolutizma, ali je urotnike smatrao preslabima da ugroze službenu politiku. Kad je 28. travnja 1669. godin umro karlovački graničarski general Vuk Auersperg, a Petar Zrinski zatražio da on bude imenovan karlovačkim generalom, carevi savjetnici su tvrdili da je to nespojivo s banskom Čašću. Znalo se, naime, da je ban Petar imenovan na tu dužnost, imao bi u svojim rukama veliku vlast i realne snage suprostaviti se dvoru. čak je i Katarina Zrinski pošla u Beč kako bi privoljela caricu Margaretu da se zauzme za njezina muža. Sve je bilo uzalud. Karlovačkim generalom imenovan je dotadašnji varaždinski general grof Josip Herberstein, Što je izazvalo silno negodovanje hrvatskog plemstva i veliko ogorčenje Petra Zrinskog.

5. studeni 1851.
Rijeka Trnava poplavila Čakovec

6. studeni 1918.
Mađarske vlasti uvele prijeki sud, štatarium (Mađarska vojska i žandarmerija su izvršavale kazne strijeljanjem, vješanjem i drugim načinima odmazde, nastojeći zaustaviti pobunu stanovništva Međimurja. Spominju se deseci ubijenih. Pobuna je izbila jer je raspadom Austro-Ugarske Međimurje trebalo ostati u Mađarskoj. U prosincu 1918. ipak će Međimurje biti oslobođeno od mađarske vlasti i priključeno Hrvatskoj koja će ući u sastav Kraljevstva SHS.)

6. studeni 1918.
Pobuna pučanstva protiv mađarske vlasti

7. studeni 1552.
Nikola Zrinski traži razrješenje
1552. - Nikola Šubić Zrinski pismom iz Čakovca javlja grofu Nadasdyju da je kralju Ferdinandu podnio molbu da ga razriješi banske Časti. U pismu napominje da kralj nije ispunio svoja obečanja, da kraljevstvo zbog stalnih turskih napada propada, da je sve što se događ¬a na štetu njegova imena, te ga moli da se i on kod kralja zauzme za njegovo razrješenje. Kako kralj njegovu molbu nije odmah riješio, početkom prosinca Nikola Zrinski je u Graz poslao protonotara Mihaela Ravenskog da ubrza postupak. Istodobno, iz istih razloga, razrješenje s mjesta slavonskog kapetana zatražio je Luka Sekelj. Vrlo je vjerojatno da su upravo njihove ostavke potaknule kralja Ferdinanda da poduzme odlučne korake u obrani hrvatskog kraljevstva. Sporazumno sa zastupnicima vojvodina Štajerske, Kranjske i Koruške, odlučio je za obranu granice držati stalnu vojsku pod vrhovnim kapetanom, bojnim maršalom i ratnim viječnicima. Ta je vojska trebala imati 4200 vojnika, a plačale bi je Štajerska, Kranjska i Koruška. Vrhovnim kapetanom u hrvatskoj i slavonskoj krajini imenovan je Štajerski zemaljski kapetan Ivan Ungnad. On mora u obrani surađ¬ivati s hravtskim banom. Nakon ovih poteza kralj se nagodio s Nikolom Šubičem Zrinskim, koji je još neko vrijeme ostao u banskoj službi. Najprije mu je isplatio zaostali dug za izdržavanje vojske, a potom mu omogučio stalno držanje 600 lakoh konjanika i 440 pješaka.

7. studeni 1958.
Završena gradnja veterinarske stanice

8. studeni 1789.
Sjedište čakovečke župe preneseno iz Mihovljana u Čakovec, u Franjevački samostan i crkvu posvećenu sv. Nikoli biskupu. Tom prigodom župa se širi na sela Ivanovec i Gornji Vidovec. (ukinuta je Župa sv. Mihovila u Mihovljanu po nalogu zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca. Nova župa sv. Nikole Biskupa, na području ranije župe sv. Mihovila, utemeljena je sa sjedištem u Čakovcu. Sjedište nove župe postao je Franjevački samostan u Čakovcu)

9. studeni 1890.
Jak potres potresao je grad Čakovec. Tom prilikom je nastale su velike pukotine u crkvi i u Starom gradu.

11. studeni 1703.
U tamnici u Grazu umro Ivan Antun, posljednji Zrinski

11. studeni 1945.
Na izborima za poslanika u Ustavotvornu narodnu skupštinu za izborni kotar Čakovec izabran je Karlo Mrazovioć-Gašpar, a za kotar Prelog Beška Frntić. Prvi zastupnici u Saboru RH bili su Antun Biber, Josip Horvat, Mijo Novak i Ivan Horvat.

13. studeni 1837.
Prvo trgovišno poglavarstvo u Čakovcu

13. studeni 1918.
Neuspjelo oslobađanje Međimurja

13. studeni 1886.

U promet je puštena dionica željezničke pruge između Čakovca i Varaždina.

15. studeni 1622.
Juraj V. Zrinski (otac Nikole i Petra) imenovan hrvatskim banom

15. studeni 1851.
U velikoj poplavi rijeke Drave, voda je preko Nedelišća prodirala prema Čakovcu. U toj poplavi srušena su u Čakovcu tri kamena mosta i stradalo je nekoliko privatnih kuća građenih od slabijeg građevinskog materijala.

16. studeni 1673.
Katarina Zrinska umire zatvorena u samostanu sestara dominikanki u Grazu

17. studeni 1663.
Nikola Zrinski potukao 2000 tatarskih konjanika koji su provalili u Međimurje. Prije toga je kod Ostrogona napao Turke i preoteo im veliki plijen koji su osvojili za vojnih pohoda po zapadnoj Mađarskoj i Moravskoj

17. studeni 1815.
Čakovec zadesila velika poplava

18. studeni 1664.
U Kuršanečkom lugu poginuo Nikola Zrinski Čakovečki (u lovu na vepra u Kuršanečkom lugu stradao je Nikola Zrinski Čakovečki, tadašnji gospodar Međimurja i vođa urote protiv habsburške vlasti.)

18. studeni 1994.
Otkriven obnovljeni spomen - obelisk Nikoli Zrinskom Čakovečkom u Gornjem Kuršancu. (Dan pogibije Nikole Zrinskog Čakovečkog 1664. godine u Kuršanečkom lugu)

19. studeni 1904.
U Čakovcu osnovana tvornica šampanjca Međimurska tvornica šampanjca Strahija i kompanjoni

19. studeni 1933.
Obrtnici kotara i grada Čakovca kupili Zrinski grad

20. studeni 1473.

Matija Korvin prodaje Međimurje budimskom veletrgovcu i bankaru Ivanu Ernuštu Hampu (kralj Matija Korvin prodao Međimurje budimskom veletrgovcu i bankaru Ivanu Ernuštu Hampu, jer je trebao novac za obranu zemlje od Turaka. Došavši u posjed Međimurja Ernušt je bio imenovan doživotnim hrvatskim banom, a obitelj je uzela pridjev Čakovečki. Posljednji Ernušt, Gašpar, umire 1540.g. bez nasljednika, a Međimurje će uskoro postati posjed Zrinskih)

21. studeni 1913.
Rođen Franjo Punčec, svjetski teniski as i jedan od najboljih hrvatskih športaša 20. stoljeća.
U Čakovcu je ro¬đen teniski as Franjo Punčec. Tenis je počeo igrati na terenima Čakovečkog sportskog kluba, a prvi trener bio mu je Geza Legenstein. Već 1931. godine bio je juniorski prvak Jugoslavije. Seniorski prvak i prvi tenisač na državnoj rang-listi bio je od 1933. do 1940. godine. S Josipom Paladom bio je prvak u parovima 1934. i 1936. godine. Franjo Punčec bio je prvi hrvatski tenisač na svjetskoj rang-listi, na kojoj je 1939. godine dospio na četvrto mjesto ! Bio je član državne reprezentacije, koja je 1939. godine osvojila prvo mjesto u europskoj zoni Davis cupa. Za Davis cup reprezentaciju igrao je 26 puta i po broju pobjeda najuspješniji je pojedinac. Dvaput, 1938. i 1939. godine, bio je polufinalist Wimbeldona. Oba puta izgubio je od budučeg pobjednika. Pobijedio je na međ¬umarodnom turniru u Monte Carlu i me-đunarodnom prvenstvu Skandinavije 1938., međ¬unarodnom prvenstvu Indije 1940. i međ¬unarodnom prvenstvu Egipta 1948. godine. Franjo Punčec bio je član teniske sekcije HSK-a Concordia u Zagrebu. Od 1947. godine živio je u Kairu, a potom sve do svoje smrti 5 siječnja 1985. u Johannesburgu.

25. studeni 1962.
U pogon pušten Gradski vodovod

26. studeni 1946.
Osnovana tiskara Zrinski

30. studeni 1966.
Otvoren hotel Park