Iz povijesti Čakovca (siječanj)
1. siječnja 1872.
U Čakovečkom Starom gradu počeli s radom Kotarski i Okružni sud

1. siječnja 1903.
Kotarski sud u Čakovcu useljava u novu zgradu u današnjoj Ulici Ruđera Boškovića, u kojoj se i danas nalaze Općinski i Županijski sud

1. siječnja 1919.
počinju izlaziti ”Međimurske novine” na hrvatskom jeziku. ...Prema nekim izvorima 7. sječnja???

2. siječnja 1919.
Dr. Ivan Novak imenovan za prvog građanskog povjerenika za Međimurje, nakon oslobođenja od mađarske vlasti.

3. siječnja 1547.
Nikola Šubić Zrinski priredio je u Čakovcu veliku svečanostu povodu njegova uvođenja u posjed Međimurja. Službeni dio održan je dan ranije na Kaptolu u Zagrebu. Na svečanostima u Čakovcu bilo je brojno hrvatsko i mađarsko plemstvo među kojima su se posebno isticali Franjo Tahi od Grabrovnika, Ivan Alapić od Velikoga Kalnika, Franjo Ratkaj od Velikoga Tabora, Franjo Bočkaj od Rasinje, Josip Vargović od Maruševca i Mihajlo Humski od Beretinca. Međimurje je bilo najveći i najbogatiji posjed Nikole Zrinskoga, a zagospodarivši njime, Zrinski su znatno povećali svoj ugled. Čakovec je odmah postao sijelom ove brojne hrvatske obitelji. Nikola Zrinski je sa suprugom Katarinom Frankopan, kćeri ozaljskoga kneza Ferdinanda Frankopana, imao pet sinova i osam kćeri. Zbog toga je u Čakovcu odmah počeo graditeljske radove, kojima će utvrđen Ernuštov kastrum pretvoriti u modernu renesansnu tvrđavu, te mjesto ugodno za stanovanje brojne banske obitelji i njihove družine.

3. siječnja 1908.
rođen je Rudolf Kropek, potjeće iz poznate čakovečke obrtničke obitelji koja je stekla veliki ugled na području cipelarskog i čizmarskog obrta u Čakovcu. Osim toga, Rudolf Kropek dugogodišnji je vatrogasni časnik, stekavši za svojega života velike zasluge za razvoj vatrogasne službe u gradu Čakovcu i čitavoj okolici.

7. siječnja 1919.

Izašao prvi broj Međimurskih novina

9. siječnja 1889.
Izgrađena Državna učiteljska škola u Čakovcu


9. siječnja 1919.
Velika narodna skupština u Čakovcu donijela Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od Mađarske i priključenju Kraljevstvu SHS.
Pred župnom crkvom na današnjem Franjevačkom trgu u Čakovcu održana je Velika narodna skupština koja je donijela Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od Mađarske i priključenju matici zemlji. Skupštini je, nakon mise koju je vodio Zvonimir Jurak, član Narodnog vijeća za Međimurje i župnik u Sv. Jurju na Bregu, bilo nazočno preko 10 tisuća ljudi iz svih dijelova Međimurja. Na skupštini su , uz veliko oduševljenje naroda, govorili dr. Ivan Novak, Vinko Žganec, Franjo Glogovec i dr. Stjepan Vidušić, predsjednik i članovi Narodnog vijeća za Međimurje, te Stanko Štefok, ugledni seljak iz Donjeg Kraljevca. U Rezoluciji koja je aklamacijom primljena, govori se o očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u Međimurju, te o očuvanju želje za oslobođenjem ispod tuđinskog jarma i pored desetljećima dugog odnarođivanja i mađarizacije. Kada je pobijedila ideja američkog predsjednika Wilsona o samoodređenju naroda i Međimurci su se listom odredili za zajednički život sa svojom maticom. Kada pak su ih međunarodni interesi ostavili na cjedilu, zajedno s hrvatskim narodom Međimurci su se oslobodili Mađara vojnom akcijom. Sada jednodušno i samosvjesno izjavljuju da se za sva vremena odcjepljuju od Mađarske kojoj su silom i protiv svoje volje pripadali.

11. siječnja 1890.
Rođen dr. Vinko Žganec

11. siječnja 1972.

U sjedištu čakovečkog ogranka Matice hrvatske policija radi premetačinu te joj oduzima svu imovinu, novac, knjige i arhiv. Taj se dan može smatrati nasilnim prestankom rada ogranka MH Čakovec.

13. siječnja 1782.
Ukazom cara Josipa II. ukinut pavlinski samostan u Sv. Jeleni

13. siječnja 1663.
započela tzv. zimska vojna Nikole Zrinskog. Zrinski sa Svojom vojskom prodire duboko u turski teritorij sve do Osijeka, gdje je spalio znameniti Sujelmanov drveni most i time nanio veliku štetu turskoj vojsci i gospodarstvu.

14. siječnja 1688.
Jelena Zrinska predala tvrđavu Munkač (Ukrajina)

16. siječnja 1681.
Grof Adam Zrinski vratio se u Međimurje iz Louvaina u Belgiji. Prije toga, 1679. godine, završio je studij prava na bečkom sveučilištu. U Međimurju je odsjeo u dvorcu u Pribislavcu. Tu je započeo borbu za svoja imanja, kojima su više gospodarili kraljiški kapetani i generali nego njegovi opunomoćenici i upravitelji. Poznata je činjenica da su njegov otac Nikola i stric Petar podijelili obiteljske posjede 1649. godine, te da su nakon sloma Zrinsko-frankopanskog ustanka konfiscirani samo posjedi Petra Zrinskog.
U Adamovo doba dvorcem u današnjem Starom gradu u Čakovcu gospodario je grof Porto, koji je zapovijedao vojnom posadom Massinijeva puka. Stoga se Adam smjestio u starom obiteljskom dvorcu u Pribislavcu. Godine 1683. Ratno vijeće dodijelilo mu je Legradsku kapetaniju, a tijekom 1684. godine postao je kraljevski komornik, meštar kraljevskih konjušnika i veliki župan Zaladske županije.

17. siječnja 1966.
osnovan u Čakovcu pjevački zbor ”Josip Slavenski”.

18. siječnja 1703.
U izgnanstvu u Nikomediji (Turska) umrla Jelena Zrinska

18. siječnja 1704.
POZIV FRANJE RAKOCZYJA HRVATIMA
Franjo Rakoczy, sin Jelene Zrinski i unuk hrvatskog bana Petra Zrinskog, pozvao je Hrvate da mu se pridruže u borbi protiv Habsburgovaca. U pozivu poručuje da im je njemačka komora zatvorila more, a Austrija im raskida zemlju.
Poziva ih neka pogledaju varaždinski i karlovački generalat i gradove u rukama tuđih generala. U proglasu Rakoczy tvrdi da je sramota za slobodni narod, te ističe: - Stara slava banska sad vam je samo obojen titulum, a vlast stegnuta u malo županija. Sjetite se toliko herojskih rodova vaših, što Austrijanci satraše. Gdje su vam Zrinski, koji proslaviše ime vašeg naroda po svem svijetu? Gdje su vam Frankopani, jaki stupovi za obranu domovine? Nije mirovala pohlepa austrijska svojom despotskim vladanjem, dok prvake kraljevstva ne učini mučenicima predrage domovine - piše u pozivu Franje Rakoczyja Hrvatima

21. siječnja 1572.
POHOD JURJA ZRINSKOG U TURSKU SLAVONIJU
1572.- Budimski beglerbeg tužio je Jurja IV. Zrinskog, gospodara Međimurja i velikog župana Zaladske županije, caru Maksimilijanu Habsburgovcu zbog vojnog pohoda na Slavoniju, kojim je narušen krhki mir kojeg je car uspostavio s Turcima. Pohodom na tursku Slavoniju Zrinski je htio osvetiti smrt svog prijatelja i zatvorenika tvrđave Kaniža Jurja Turija, kojeg je sigetski zapovjednik Ali paša izmamio iz utvrde i poubijao zajedno s pratnjom. Osim toga, u Slavoniji se nadao velikom vojnom plijenu. U pohodu prema Virovitici pridružio mu se zapovjednik Koprivnice Ivan Kellner. U akciji je sudjelovalo više od 3000 konjanika i pješaka. Vojnici Jurja Zrinskog su, prema turskim optužbama, spalili i poharali deset sela u Požeškom sandžaku, te sa sobom poveli stanovništvo i stoku. O tome pohodu cara Maksimilijana 28. siječnja izvijestio je i namjesnik slavonske vrhovne kapetanije Vid Halek, koji je optužio Zrinskog da je usput poharao i četiri sela kod tvrđave Brezovice.

22. siječnja 1890.
Rođen Vinko Žganec Najpoznatiji hrvatski etnomuzikolog, rođen je u Međimurju, u mjestu Vratišinec, 20. siječnja 1890 , a hrvatsku povijest zadužio je kao jedan od najvećih hrvatskih zapisivača narodnih pjesama, plesova i običaja.

27. siječnja 1861.
DVOVLAŠĆE U MEĐIMURJU
1861. - U gradskoj vijećnici u Čakovcu održan je sastanak međimurskih vijećnika u Skupštini Varaždinske županije. Nazočnih je bilo 35, a glavni zaključak, koji su uputili velikom županu grofu Ivanu Erd¨aodyju, bio je da više ne žele sudjelovati u radu varaždinske Županijske skupštine, sazvane za 28. siječnja. Ta je poruka na tragu generalne mađarske politike, koja je rezolutno tražila povratak Međimurja Mađarskoj. Još 5. prosinca 1860. godine je car Franjo Josip donio odluku da se u Hrvatskoj županijska uprava uredi na stari način, kako je izgledala prije 1848. godine. Skupština Varaždinske županije trebala je izabrati činovništvo i za područje Međimurja. No, kako su u većini bili unionisti ( mađaroni ), izabrani su činovnici za sve kotare, osim za međimurske. To se pravdalo time da Hrvatska nezakonito posjeduje Međimurje. U Međuvremenu 15. siječnja, činovnike za Međimurje izabrala je Skupština Zaladske županije ! Od tog dana po do 12. ožujka u Međimurju je bilo dvovlašće. Postojala je, naime, zakonita vlast iz doba tzv. provizorija na čelu s kotarskim predstojnikom Antonom Globočnikom i mađarska vlast, koja u to doba nije imala pravne podloge, niti organizirani aparat. Dvovlašće je ukinuto 12. ožujka kad je Međimurje službeno uvršteno u sastav Zaladske županije.

27. siječnja 1961.
Osnovano Pučko sveučilište

27. siječnja 1961.
Otvaranje Pedagoške akademije i gimnazije

29. siječnja 1941.
U Čakovcu gostovao zagrebački HNK sa Strozzijevim Zrinskim

30. siječnja 1990.
U Zagrebu, 1983. godine, umro književnik i kazališni redatelj Kalman Mesarić, tvorac hrvatskog pučkog teatra. Rođen u Prelogu 1900. godine

31. siječnja 1599.
rođen je u Čakovcu Juraj IV. Zrinski, sin Nikole Zrinskog Sigetskog, drugi iz obitelji Zrinski gospodar Čakovca, te osnivač tiskare u Nedelišću.

31. siječnja 1921.
započeo prvi službeni popis stanovništva u Međimurju, u tadašnjoj staroj Jugoslaviji. U Međimurju je tada živjelo 96 945 stanovnika.