Iz povijesti Čakovca (prosinac)
2. prosinca 1938.
Otvoren Sokolski dom

8. prosinca 1771.
Grof Mihael Ivan Althan proširio urbarska prava Čakovčanima, te im omogućio 3 godišnja sajma

13. prosinca 1849.
Ministarsko viječe u Beču, na poticaj hrvatskog bana Josipa Jelačića, a nakon izvješća ministra unutrašnjih poslova, donijelo je odluku da Međ¬imurje privremeno ostane u sastavu Hrvatske. Skupština Varaždinske županije na sjednici 3. siječnja 1850. godine s velikim je oduševljenjem primila tu odluku Ministarskog vijeća. Odmah je odredila činovnike za Međ¬imurje, koje je ušlo u sastav Varaždinske županije, u rangu podžupanije s tri sudbena kotara: Čakovec, Prelog i Štrigova. Legrad je pripao KriževaŔkoj županiji. U tijeku reorganizacije upravnog sustava u Hrvatskoj 1857. godine, u Međ¬imurju su oformljena dva upravna, odnosno politička kotara: Čakovec i Prelog. U političkoj krizi, koja je potresla Habsburšku monarhiju 1860. godine, car Franjo Josip odlučio je udobrovoljiti Ma¬đare, te im je 24. siječnja 1861. godine ponovno predao Me¬imurje. Zanimljivo je što je na sjednici vlade protiv toga bio samo predsjednik, grof Rechberg. Izjavio je da taj ustupak neće smiriti Mađ¬are ni približiti ih dinastiji, ali će teško povrijediti nacionalni osječaj Hrvata, jer je Međ¬imurje čist Hrvatski kraj. Tako je doista i bilo, pak je 1867. godine car Franjo Josip bio prisiljen prihvatiti dualizam i vlast u monarhiji podijeliti s Mađ¬arima.

16. prosinca 1849.
Međ¬imurje privremeno vračeno Hrvatskoj
Na poticaj hrvatskog bana Josipa Jelačića, a nakon izvješća ministra unutrašnjih poslova, Ministarsko je vijeće u Beču donijelo odluku da Međ¬imurje privremeno ostane u sastavu Hrvatske. Skupština Varaždinske županije na sjednici 3. siječnja 1850. godine s velikim je oduševljenjem primila tu odluku, te odmah odredila Činovnike za Međ¬imurje. Osim Legrada, koji je potpao pod Križevačku županiju, cijelo Međ¬imurje ušlo je u sastav Varaždinske županije, gdje je dobilo status podžupanije, s tri sudbena kotara - Čakovcem, Prelogom i Štrigovom.
Reorganizacijom upravnog sustava u Hrvatskoj 1857. godine u Međ¬imurju su utemeljena dva upravna, odnosno politička kotara - Čakovec i Prelog. U političkoj krizi, koja je potresala Habsburšku monarhiju 1860. godine, car Franjo Josip, kako bi udobrovoljio Ma¬đare, 24. siječnja 1861. godine predao im je Međ-imurje. Na sjednici vlade u Beču protiv toga je ustao sam njezin predsjednik grof Rachberg. Izjavio je da taj ustupak neće smiriti Mađ¬are i približiti ih dinastiji, a da će teško povrijediti nacionalne osječaje Hrvata, jer je Me¬imurje čist hrvatski kraj.

16. prosinca 1542
Nikola Šubić Zrinski imenovan hrvatskim banom
Kralj Ferdinand je u Beču izdao proglas hrvatskom narodu, kojim je obznanio da je Nikolu Šubića Zrinskog imenovao hrvatskim banom. Naglasio je da, uzdajuči se u vjernost, neporočnost i sposobnost kneza, te zbog potreba Kraljevine Hrvatske i Slavonije za vladavinom prava i obrane od Turaka, proglašava banom uglednog kneza Nikolu Zrinskog, dajuči mu jurisdikciju, ugled i potpunu vlast. Pozvao je sve staleže da priznaju bana Nikolu i podvrgnu se njegovim zapovijedima u miru i ratu. Svojim dekretom kralj je obvezao hrvatskog bana da brani zemlju od neprijatelja, da podanike drži u miru, da ih brani od otimača, ne podnosi grabež, te da provodi pravdu bez obzira na osobe. Istim dokumentom odredio mu je bansku plaću. Odobrio mu je držanje 600 lakih konjanika, za koje će godišnje izdvajati po 20 forinti po glavi. Kad će ban s njima ratovati izvan Hrvatske kralj će mjesečno dati još po dva forinta za svakog konjanika. Uz njih, ban će držati 400 pješaka, za koje će kralj svakog mjeseca plačati po dva forinta. Za uzdržavanje banskog stola, držanje uhoda, slanje poklisara i druge potrebe, ban će godišnje dobivati još 4000 forinti. Tako je uoči novih teških borbi s Turcima Hrvatska za bana dobili uglednog i već tada junaštvom proslavljenog Nikolu Šubića Zrinskog.

16. prosinca 1941.
Mađarska anektirala Međimurje te uvodi civilnu upravu i formira kotarske sudove u Čakovcu i Prelogu

24. prosinca 1918.
Hrvatske postrojbe predvođene potpukovnikom Perkom ulaze u Čakovec, nakon što je mađarski major Györy potpisao predaju, Međimurje priključeno Hrvatskoj Na Badnjak 1918. godine Hrvatske su postrojbe pod zapovjedništvom glavnostožernog potpukovnika Slavka Kvaternika i potpukovnika Dragutina Perka zaposjele Međ¬imurje i priključile ga matici zemlji. Mirovna konferencija u Versaillesu, vodeći se načelom samoodređ¬enja naroda, odlučila je Međ¬imurje dati Hrvatskoj, odnosno Kraljevini SHS. Prvi gra¬đanski povjerenik za Međ¬imurje dr. Ivan N. Novak nakon priključenja organizirao je cjelokupni javni i politički život dajući mu snažan hrvatski nacionalni pečat.

27. prosinca 1647.
Nikola Zrinski Čakovečki imenovan hrvatskim banom, a 14. siječnja 1649. i postavljen za hrvatskoga bana, u Varaždinu na zasjedanju hrvatskog sabora.

30. prosinca 1992.
Hrvatski sabor donosi odluku kojom Općina Čakovec dobiva status županije i novi naziv Međimurska županija, a Čakovec status Grada i jedinice lokalne samouprave