Iz povijesti Čakovca (listopad)
1. listopada 1542.
Nikola Šubić Zrinski pod Budimom spasio vojsku kralja Ferdinanda

1. listopada 1626.
Pokopan hrvatski ban grof Juraj V.Zrinski U obiteljskoj grobnici u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni pokopan je hrvatski ban grof Juraj V. Zrinski. Umro je u 27. godini života u vojnome taboru kod Požuna, tijekom tridesetogodišnjeg rata, u kojem je sudjelovao s 1200 hrvatskih vojnika, unovačenih uglavnom u Međimurju. O uzroku njegove smrti bilo je više verzija. Neki povijesni izvori govore da je ban Juraj V. Zrinski bio otrovan. Po toj verziji otrovati ga je rotkvom dao tadašnji vrhovni carski zapovjednik Albrecht Wallenstein. On je, navodno, bio ljubomoran na njegove vojničke uspjehe i slavu. Drugi pak izvori govore da je vrlo vjerojatno umro od kolere.
Juraj V. Zrinski rođ¬en je 1599. godine. Odgojen je u protestantskoj vjeri, ali je već 1613. godine prešao u krilo katoličke crkve. Iz Međ¬imurja je protjerao protestantske propovjednike i obnovio katoličke župe. Hrvatskim banom imenovan je 1622. godine. Do smrti brata Nikole VI. 1625. godine najčešće je boravio u Ozlju, a tada se trajno preselio u Čakovec. Supruga mu je bila grofica Magdalena Sechy. Imao je dva sina. Stariji Nikola rodio se 1920. godine u Čakovcu, a mla¬i Petar 1621. U Vrbovcu. Kako se mlada udovica ubrzo nakon njegove smrti preudala za Nikolu Malakoczyja Susedgradskog, prema tadašnjim zakonima, kralj je odredio skrbnike malodobnim sinovima Nikoli i Petru.

1. listopada 1893.
Paromlin Ljudevita Molnara započeo s proizvodnjom električne energije te Čakovec dobiva javnu električnu rasvjetu među prvima u Hrvatskoj, 131 svjetiljka na ulicama i u 105 kuća

2. listopada 1969.
Na inicijativu Vinka Lisjaka, poznatog glumca i kulturnog radnika, počela je s radom poznata kulturno-zabavna tribina Čakovca '' Čakovec četvrtkom'', popularni ČČ. Tribina je započela izvedbom kajkavske komedije ''Hipohondrijakuš'', u izvođenju HNK iz Varaždina.

2. listopada 1971.
U promet puštena čakovečka trafostanica Trokut

6. listopada 1890.
u rad je pušten čakovečki kolodvor. Čakovec je dobio kolodvorsku zgradu, više skladišta i kotlovnica, te sedam pari kolosjeka. Grad time postaje trgovačko i prometno središte sjeverozapadnog dijela Hrvatske.

8. listopada 1420.
Herman Celjski Pavlinskom samostanu u Sv. Jeleni daje u posjed Šenkovec (s kmetovima i službama koje je uobičajeno da kmetovi obavljaju. Pored toga, dao im je pravo gornice i crkvene desetine. Poklon je bio za vječna vremena, uz obvezu pavlina da svakog tjedna služe tri svete mise za spas duše)

10. listopada 1999.
Službeno je započela s radom župa Svetog Antuna Padovanskog na jugu Čakovca.

14. listopada 1556.
U Čakovcu napisan najstariji do sada poznati tekst na hrvatskom jeziku, pismo Nikole Šubića Zrinskog zapovjedniku Hrvatske krajine, Stjepanu Lackoviću

16. listopada 1663.
Petar Zrinski pobijedio tursku vojsku kod Otočca, u bitci je sudjelovao i Fran Krsto Frankopan.

18. listopada 1663.

Petar Zrinski pobijedio Turke U bici kod Jurjevih stijena nedaleko od Otočca hrvatska je vojska pod zapovjedniÜtvom grofa Petra Zrinskog do nogu potukla veliku tursku vojsku koju je iz Bosne vodio Alipaša Čengić. Više od 10.000 Turaka imalo je zadaću osvojiti tvr¬ave Otočac i Brlog, potom prodrijeti u Kranjsku. Turci su željeli unijeti nesigurnost u pozadini austrijske vojske i odvuči krÜŠanske snage iz zapadne Ugarske. Zapovjednik Karlovačkog generalata grof Herbert AuerÜperg na vijest o približavanju velike turske vojske pobjegao je u Ljubljanu. Petar Zrinski okupivši oko 2000 hrvatskih vojnika, konjanika i pješaka, krenuo je u susret Turcima. U strahovitoj bitci kod Jurjevih stijena sudjelovao je i mladi markiz Fran Krsto Frankopan. Turci su imali velike gubitke, a poginuo je i pašin brat Baki beg Čengić, dok je mnogo turskih odličnika bilo zarobljeno. U boju je poginulo 16 hrvatskih vojnika, a 40 ih je bilo ranjeno. Pobjeda kod Jurjevih stijena potvrdila je europsku slavu grofu Petru Zrinskom. Ova bitka prikazana je na mnogim grafikama suvremenih autora.

19. listopada 1891.
Puštena u promet željeznička pruga Čakovec-Lendava. Pruga je izgrađena uz pomoć mađarskog i austrijskog kapitala.

20. listopada 1645.
Nikola Zrinski Čakovečki imenovan velikim županom Zaladske županije

20. listopada 1860.
Međimurje je, Listopadskom diplomom, ponovno pripojeno Mađarskoj, nakon što je od 1848.g. bilo u sklopu Hrvatske. U rujnu 1848. je Međimurje Hrvatskoj priključio hrvatski ban Josip Jelačić.

24. listopada 1929.
U Čakovcu je rođen pjesnik Milivoj Slaviček.

25. listopada 1684.
Pismom generalnog vikara pavlinskog reda, Gašpara Malečića, zagrebačkom biskupu Sališeviću, započela je dugotrajna borba hrvatskih pavlina za odcjepljenje od Mađara i stvaranje vlastite pavlinske provincije. Ta je borba okončana tek 1701.g. kad je provedeno odcjepljenje. Do tada je i pavlinski samostan u današnjem Šenkovcu djelovao u okviru mađarske pavlinske provincije.

30. listopada 1350.
Kralj Ljudevit Anžuvinac daruje Međimurje erdeljskom vojvodi Stjepanu Lackoviću.

30. listopada 1671.
Napravljen popis imovine Zrinskih i Frankopana