vaša početna stranica
interaktivna karta grada Čakovca
AFORIZMI
"Razum može zamijeniti gotovo svaki stupanj obrazovanja, ali obrazovanje ne može zamijeniti razum."
- Schopenhauer
Foto Dragec
          |    23. travnja 2017    
Blokiranje spontanosti kontrolom
Blokiranje spontanosti kontrolom

Posljednji u nizu mehanizama adaptacije na susret i kontakt s okolinom zove se egotizam. Karakteristika egotizma kao mehanizma adaptacije na kontakt je da osoba koja ima razvijen takav mehanizam, na neki način izlazi iz sebe te zauzima ulogu promatrača i komentatora sebe i svojih odnosa i relacija s okolinom. U egotizmu ometamo refleksnu akciju zadovoljenja potreba kao i dobar kontakt s okolinom. Prilikom kontakta dolazi do usporavanja spontanosti kako bi se uvjerili da nema rizika da napravimo grešku, da ne ispadnemo smiješni ili glupi i slično.

Egotizam je suprotan od konfluencije ili disfunkcionalne bliskosti a nije ni oblik odvajanja od iskustva koje tek dolazi. Ovdje nije riječ o osjećaju izoliranosti, već mi svojevoljno na nama svojstven način blokiramo spontanost u kontaktu. Pri tome promatramo i analiziramo sebe u kontaktu i na taj način često sam kontakt prekidamo. Takvim ponašanjem kontroliramo primjerenost ili se divimo svojoj primjerenosti. Osoba je na neki način svjesna svog doprinosa u samom kontaktu, te nema punu svjesnost o tome s kime ili čime dolazi u doticaj. Kao da smo isključivo svjesni samo sebe, svog glasa u nekoj situaciji, samo svojih misli i emocija te ponašanja na primjer. To je jedan od oblika kontrole nad spontanošću koji se može manifestirati na nebrojeno puno načina.

Egotizam često dovodi do situacije da osoba jednostavno ne može biti u pravom odnosu tj. kontaktu s onime što je neposredno kraj nje odnosno izvan nje same. Primjer za to je situacija kada osoba šeće parkom a nije u stanju uživati u mirisu drveća, trave i cvijeća te cvrkutu ptica jer kontinuirano razmišlja o tome kako uživa u parku. Osoba dakle nije prepuštena spontanom uživanju u svakom novom trenutku, tj. ne uživa u sadašnjem doživljaju.
F. Perls je egotizam opisao slijedećim riječima ; “U egotizmu je neurotičar svjestan i ima što za reći o svemu, ali kontrolirajući self osjeća prazninu i nedostatak potreba ili interesa“. To su situacije kada naši uvidi nisu integrirani i asimilirani već ih nosimo kao novo odijelo još neprilagođenog, nepoznatog oblika i proporcija. Dok se divimo sebi u ogledalu, našem životu nedostaje spontanost i naše želje su programirane. Kao primjerice majka koja se, umjesto da se mobilizira nakon što čuje plač svoje bebe, počinje diviti oštrini svoga sluha.

Egotizam često ometa zadovoljstvo obzirom da se na taj način više bavimo sobom nego doživljajem zadovoljstva. Kroz blokiranje spontanosti u trenutku kontakta s okolinom onemogućeni smo za istinsko davanje i primanje. U slučaju kroničnog egotizma posljedice mogu biti vidljive i mogu rezultirati uobičajenim obrascima karaktera koji se opisuju kao narcisoidni poremećaji osobnosti kojima nedostaje sposobnost empatije. U slučaju narcisoidnog poremećaja osobnosti taj obrazac je rigidno ustaljen i karakteriziraju ga, na primjer, grandioznost ideja i preosjetljivost na komentare i kritike drugih osoba.
Autor: mr.sc. Velimir Dugandžić, prof.

BIOGRAFIJA KOLUMNISTE
Kontakt sa sobom i okolinom
mr.sc. Velimir Dugandžić, prof.
Certificirani psihoterapeut i supervizor
ECP • EAGT • HUSOR

Dugan d.o.o.
za poticanje osobnih, obiteljskih i organizacijskih potencijala

www.dugan.hr
OSTALI ČLANCI AUTORA
KOLUMNE
REKLAME
PRETRAŽIVAČ